Američki ekonomist Lester C. Thurow u knjizi "Budućnost kapitalizma" piše: "U ideologiji kapitalizma i liberalne demokracije sloboda pojedinca ima prednost pred obavezama prema zajedničkom dobru... U tom sustavu ne postoje nikakve društvene obaveze". A njegov kolega John Kenneth Galbraith domeće: "Prepuštene same sebi tržišne sile ne rade za opće dobro osim za dobro moćnih".
Prof. dr. Nikola Grabovac će u knjizi „Pad kapitalizma i početak filantropizma“ dati pet razloga zašto kapitalizam mora otići sa svjetske pozornice: „Kapitalistički sistem mora otići sa svjetske pozornice zbog toga što svojom suštinom postojanja i općeprihvaćenom ideologijom podržava razvoj društva kroz privatno vlasništvo, slobodno djelovanje tržišta, zakone ponude i potražnje, maksimizacije profita i još više bogaćenje bogatih na teret siromašnih. Kapitalizam nema mogućnost da uspješno rješava sve veće društvene i ekonomske probleme ukupnog društva, odnosno čovječanstva na cijeloj planeti. Sve je više siromašnih, nezaposlenih i gladnih. U 2015. godini 85 najbogatijih ljudi na svijetu imaju imovinu i bogatstvo koliko i 3,5 milijardi najsiromašnijih u svijetu, a u isto vrijeme oko 1,5 milijardi ljudi je gladno.
Sistem kapitalizma je utemeljen na principima koji ne mogu rješavati opće ekonomske probleme društva, a ti limitirajući faktori su:
1. Temeljni cilj poslovanja je ostvarivanje što većeg profita, što automatski isključuje bilo kakvo ulaganje koje će imati neke druge ciljeve (zapošljavanje, razvijanje, smanjenja broja nezaposlenih, smanjenje siromaštva i sl).
2. Privatno vlasništvo koje ima osnovni cilj povećanje profita, što isključuje niz aktivnosti na pomoći u rješavanju društvenih problema. Kapitalista ulaže samo tamo gdje će on imati određenu korist kao pojedinac, a ne društvo u cjelini.
3. Nemiješanje države u regulaciju ekonomije uz maksimalno podržavanje i stimuliranje zakona ponude i potražnje onemogućava nerazvijene i siromašne države da se uključe u međunarodnu podjelu rada, a što im sprečava daljnji razvoj.
4. Zakoni tržišta uz djelovanje ponude i potražnje i uspostavljanje globalizacije sprečava razvoj siromašnih i nerazvijenih, a podržava razvoj bogatih i razvijenih.
5. Postojeći sistem vrijednosti postavljen je tako da se kapitalisti još više bogate na teret ostalih radnika. Višak vrijednosti u proizvodnji i prometu stvaraju kvalificirani i stručni zaposleni, ali po kapitalističkim principima najveći dio viška vrijednosti neosnovano uzimaju kapitalisti (vlasnici kapitala) i time se još više bogate na temelju eksploatacije ostalih zaposlenih.“
Neki će reći da je kapitalizam izvukao milijune iz gladi, što je istina. Ali mogao bi izvući sve iz gladi samo kada bi htio. Mnogi će reći da svi imaju iste šanse ali ni to nije posve točno. Mnogi se rađaju sa predispozicijama za uspjeh. Ako dijete siromaha uspije to se smatra ostvarenje američkog sna ali koliko ih nije uspjelo samo radi svojih predispozicija koje su im propisane već za rođenja jer neki su još uvijek „jednakiji od drugih“.
Gospodine Lassalle zar narod zbilja ne zna da je nesretan, zar mu mi to moramo reći?
Moćno tržište ne poznaje milosrđe, ne ide za bratstvom i jednakošću, ne zna da li je netko gladan ili sit. S vremenom, ukoliko ne dođe do promjena ne samo siromašni već će i srednji sloj postati sve siromašniji, a bogatstvo će se zbiti u onih nekoliko posto na vrhu jer kapitalizam je takav sustav u kojem je cilj imati više, više, više, a vlasnicima korporacija to, uz moć koju novac donosi, i polazi za rukom i tako se povećava bogatstvo sve manjeg broja ljudi dok na suprotnoj strani rapidno raste broj siromašnih. Mnogi će reći da ljudi mogu živjeti od svoje plaće i to je istina ali imate milijune ljudi u zemljama trećeg svijeta koji gladuju, oni su ljudi kao i mi. S vremenom ćemo se razvijati i rasti, vele. Možda, ali ako je meni dobro zar smijem zatvarati oči pred ogromnom nepravdom koja se nanosi nad gotovo trećinom svijeta koji gladuju. Na našoj savjesti je još veći pritisak. One bogatije zemlje nose veći teret odgovornosti. Ne stojmo skrštenih ruku, netko mora govoriti. Rođen sam u ovo kasno doba zapadne civilizacije i jedno mi nije jasno, kako to da: Većina na zapadu uopće ne shvaća koliko je bolno nepravedan i nemilosrdan trenutak u kojem žive.
Da na kraju zaključimo: Kapitalizam je najbolji sustav do sada ali nipošto nije savršen i potrebno ga je i dalje izgrađivati u jedan pravedniji sustav. Rješenju ovog problema bliži su filozofi, sociolozi i teolozi nego li ekonomisti. I to zato jer izmjena načina funkcioniranja tržišta nemoguća je bez izmjene načina funkcioniranja društva.
N. Dominis
P.S. Ako vam se sviđa tekst podjelite ga na društvenim mrežama.
Nema komentara:
Objavi komentar