Ime biskupije
U prošlosti se biskupija
najčešće bilježila kao Hvarska ili Otočka. Kroz 19. st. koristi se naziv
Hvarsko-bračka biskupija. Od vremena biskupa Fulgencija Careva službeno ime
biskupije je Hvarsko-bračko-viška biskupija, ali se češće
koristi njezin skraćeni naziv Hvarska biskupija. Službeni dokumenti Svete
Stolice u XX. stoljeću koriste ime Hvarska biskupija - apostolsko pismo
Slavorum gentem (1901.), apostolska konstitucija Qui vicariam (1969.),
pismo kojim se kardinal Kuharić imenuje posebnim izaslanikom za 850. godišnjicu
biskupije (1997.), kao i u službenim priopćenjima povodom imenovanja novih
biskupâ.
Teritorij Hvarske
biskupije
Hvarska biskupija
obuhvaća srednjodalmatinske otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otočića
uključujući Paklene otoke, Šćedro, Biševo i Palagružu. Podređena je
Splitsko-makarskoj metropoliji.
Povijest biskupije
Hvarska biskupija
Episcopia pharensis osnovana je 1147., iako neki povjesničari drže da je to
bila 1145., 1150. ili 1154. godina. Prvi biskup bio je Zadranin Martin I.
Manzavini. Do 14. st. Hvarska je biskupija obuhvaćala, osim današnja tri otoka,
još i Korčulu, Mljet te Makarsko primorje.
Prvo sjedište Hvarske
biskupije bio je ondašnji Civitas Vetus Stari Grad, a 1278. g. premješteno je u
grad Hvar. Neki povjesničari o prvom sjedištu biskupije još uvijek vode
polemiku tvrdeći da je sjedište od početka bilo u gradu Hvaru koji se kao
naselje Civitas Nova prvi put spominje tek u 13. stoljeću.
Hvarska biskupija imala
je dosad 55 biskupa, od kojih su dva bila kardinali, a više njih naslovni
nadbiskupi. U posljednje vrijeme posebno se istaknuo biskup Mihovil Pušić,
jedan od predvodnika liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. Današnji biskup je mons. Ranko
Vidović.
Zaštitnici hvarske
biskupije
Zaštitnik biskupije je sv.
Stjepan I., papa i mučenik. Njegove je relikvije (glavu) 1899. g. hvarskom
biskupu Fulgenciju Carevu poklonio mletački patrijarh Giuseppe Sarto, kasniji
papa sv. Pio X..
Sv. Stjepan je ujedno i
zaštitnik grada Hvara te otoka Hvara i Visa.
Suzaštitnik biskupije
(ujedno i grada, otoka te otoka Visa) je sv. Prošper, mučenik, čije je
relikvije u 17. st. iz Rima donio biskup Ivan de Andreis.
Zaštitnik otoka Brača je
sv. Juraj.
Nema komentara:
Objavi komentar