Uvala Lovrečina se smjestila između Pučišća i Postira. U Lovrečini istražen je iz 5. st. groblje i crkva, a benediktinski samostan se gradi kasnije na njoj. Prema tradiciji uz crkvu je postojao samostan koji nije istraživan. Prema zapisima Vicka Porodića (16. st.) samostan je bio velik i ukrašen mozaikom. Također Vicko navodi da su ga opljačkali i zapalili Neretljani. Prilikom Bulićevog rekognosciranja 1906. god. utvrđeno je postojanje građevine, a to isto je potvrdio o E. Dyggve koji građevinu datira u 7. st. Nadalje prema C. Fiskoviću, starokršćanski objekt je iz 6. st., a s njim se slaže i Abramić. Prva temeljita istraživanja izvršio je konzervatorski zavod u Splitu pod vodstvom D. Domančića, 1963. god. Tada je istraživan prostor crkvene lađe s apsidom i niz bočnih prostorija, a tom prigodom je građevina učvršćena. Ispred pročelja crkva izgrađen je narteks koji završava sa dvije bočne apside. Unutar crkve su pronađeni i ostatci krstioničkog ciborija iz 6. st. Bazilika u Lovrečini je oblika slova T, a potkovastom apsidom koja je s prostorno nejednakim krakovima transepta i trijemom koji na kraju završava nišama. Jednobrodnu građevinu s unutrašnje strane okružuje klupa za svećenstvo, završavajući s istakama, koje deformiraju apsidu u odnosu prema prezbitoriju. U sredini apsidalnog prstena ukopana je križna raka (osuarij). Na zapadnoj strani crkve nalazi se narteks s trodijelnim ulazom na pročelju i polukružnim bočnim segmentima koji prelaze u širinu naosa. Na položaju južne apside smještena je niska kupola, dok u sjevernom dijelu je ukopana grobna raka.
Uz crkvu je u potpunosti rekonstruiran krsni zdenac oblika grčkoga križa. Nad tim zdencem se je nalazio ciborij koji je ležao na četiri stupa s kapitelima i kamenim gredama. To je jedinstven primjer sačuvanog krsnog zdenca na prostoru Dalmacije, a pripada starokršćanskom periodu.
Uz jugoistočnu stranu Lovrečine nalazi se brdo Dupčac, na tome mjestu se nalazi opatova spila. Spila je utvrđena kao pustinjački stan, a vratima i prozorčićem. O ovome mjestu govori i legenda o Sv. Ivanu Opatu. Malo dalje na položaju Benedija su se smjestili ostatci crkve iz 5. – 6. st., tamo kasnije nastaje i benediktinski samostan.
Ivana Marinović
Nema komentara:
Objavi komentar