Poželi si srce malenog djeteta, kako li je bilo lijepo živjeti bezbrižno, ali ja mogu opet postati dijete, ne nesvjesno postavljeno u svijet poput novorođenčeta, već svojim svjesnim odabirima.
Ja mogu postati malen, samo ako to poželim, zato, poželi si... „Poželi si srce djeteta koje veselo vrišteći trči (...) travnjakom, klikće zbog jedne sićušne ribice što klizi kroz vodu; raspituje se o zvijezdama, i tko ih je zapalio, i koje te nikad ne voli zbog tvojeg debelog novčanika, nego zato što se znaš igrati, pričati priče i pjevati pjesme (Phil Bosmans).“
Takvo si srce poželi jer „ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u kraljevstvo nebesko (Mt 18, 3).“
Nema komentara:
Objavi komentar